U Vinkovce se može doći vlakom, ali grad se najbolje razumije pješice. Od kolodvora se stiže do Trga bana Josipa Šokčevića, Gradskog muzeja i crkve sv. Euzebija i Poliona. Nedaleko teče spori Bosut; uz njegovu obalu prometno čvorište istočne Hrvatske odjednom izgleda drukčije. Vinkovci nisu samo arheološka razglednica. To je grad tržnice, obrta, škole, željeznice i šokačke baštine, s krajolikom koji se već na rubu ulica otvara prema poljima i šumi.
Duga povijest ne znači jednu nepromijenjenu zajednicu
Gradski pregled povijesti navodi starčevačke neolitičke nalaze, sopotsku kulturu nazvanu prema obližnjem nalazištu, vinkovačku kulturu ranoga brončanog doba te kasnije željeznodobne zajednice. Grad govori o približno 7.000 godina nastanjivanja područja, dok Turistička zajednica ističe više od 8.000 godina. Riječ je o različitim sažecima arheološkog slijeda, a ne o dokazu da je današnji grad kao ustanova ili ista skupina stanovnika neprekinuto postojala tisućljećima. Šetnja uz Bosut do Sopota, arheološkog parka povezanog sa središtem stazom dugom oko tri kilometra, pokazuje zašto su voda i povišeno tlo privlačili ljude mnogo prije željeznice.
Rimske Cibale razvile su se na tom prostoru. Prema gradskoj povijesti naselje je za Hadrijana dobilo municipalni status, dok se podizanje na rang kolonije za Karakale navodi kao vjerojatno. U Cibalama su rođeni carevi Valentinijan I. i Valens, a u blizini se 314. vodila bitka Konstantina i Licinija. To su dokumentirane veze s rimskom poviješću; nije potrebno izmišljati osnivača današnjih Vinkovaca. Poslije propadanja antičkoga grada srednjovjekovni Sveti Ilija veže se uz prostor Meraje. Ime Vinkovci javlja se u ranonovovjekovnim zapisima. Vojna krajina u 18. stoljeću te kasniji razvoj željezničkoga čvorišta ponovno su promijenili naselje. Između tih razdoblja postoje prekidi i promjene, a ne jedna netaknuta antička gradska cjelina.
U Arheološkom odjelu Gradskog muzeja ta se razdoblja mogu usporediti na temelju predmeta. Mnogo nalaza potječe iz istraživanja koja prethode gradnji u zaštićenoj arheološkoj zoni. Posebnu pozornost privlači keramička posuda Orion, pronađena 1978. tijekom radova kod hotela Slavonija. Turistička zajednica datira je oko 2600. godine prije Krista i njezine znakove tumači kao kalendar neba i godišnjih doba. To je tumačenje ukrasa, ne zapis datuma na samoj posudi ni dokaz da su današnji nazivi zviježđa postojali u istom obliku. Predmet je zanimljiv i bez pretvaranja pretpostavke u sigurnost.
Šetnja koja povezuje središte i Bosut
Turistička zajednica predlaže polazak iz središnjeg parka, obilazak muzeja i crkve te nastavak preko mosta i uz Bosut. Tako se stiže do Krnjaša, posljednje vinkovačke šokačke ulice prema lokalnom opisu, gdje je rodna kuća književnika Ivana Kozarca. Na Meraji gotička crkva podsjeća na srednjovjekovni Sveti Ilija. Zgrade oko trga pripadaju drugim stoljećima. Upravo susret različitih vremena čini šetnju zanimljivom; rimski forum nije sačuvan kao cjelovita ulica.
Za drugi dan vrijedi odabrati Sopot ili jednu od tri označene biciklističke rute od približno 19 do 21 kilometar. Podloge nisu svuda jednake pa prije polaska treba uzeti kartu i primjeren bicikl. Kunjevačka šuma, kupalište Banja i šetnice uz Bosut nude drukčiji ritam, uz provjeru pristupa i sezonskih uvjeta. Na vinkovačkoj tržnici srijedom i subotom mogu se upoznati paprika, suhomesnati proizvodi, sir i druga hrana koju kupuju i domaći ljudi. Restorani i smještaj omogućuju dulji boravak, ali radno vrijeme i rezervaciju treba provjeriti.
Živa tradicija i današnje gospodarstvo
Vinkovačke jeseni nastale su šezdesetih godina 20. stoljeća i održavaju se oko trećeg rujanskog vikenda. Narodne nošnje, glazba, konjanici i šokačka druženja otvaraju pozornicu tradiciji regije. Manifestacija je suvremen način njezina čuvanja, a ne obred koji se neizmijenjen izvodi od vremena Cibala. Etnološki postav muzeja daje joj dodatni kontekst i izvan festivalskih dana. Muzej bilježi i evakuaciju zbirki u ratu 1991. te njihov kasniji povratak: zaštita baštine ovdje je i pitanje novije povijesti.
Vinkovci opslužuju poljoprivredni i šumoviti dio istočne Hrvatske. Trgovina, promet, obrt i poduzetništvo dio su svakodnevice uz okolna polja. Gradski odjel za gospodarstvo prati postojeću poduzetničku zonu i poljoprivredno zemljište. Najavljena proširenja zone Zalužje i turistički projekti ciljevi su razvoja, ne sadržaji koje putnik već danas može posjetiti. Ulogu grada kao prometnog i uslužnog središta ne treba potisnuti pričom o iskopinama.
Prema tablici prvih rezultata Popisa 2021., naselje Vinkovci imalo je 28.247 stanovnika. Administrativni Grad Vinkovci imao je 31.057 jer uključuje i Mirkovce s 2.810 stanovnika. Podaci se odnose na različita područja i na vrijeme popisa; nisu današnja procjena stanovništva užeg središta.
Iz Zagreba se u Vinkovce dolazi vlakovima navedenima u voznom redu HŽ-a, a s Osijekom ih povezuje regionalna željeznička linija. Vukovar je blizu, no vožnje vlakom prema njemu ovise o kalendaru; za pojedini dan prikladniji može biti autobus. Turistička zajednica povezuje aktualne prodajne sustave. Prije puta provjerite datum, presjedanja i povratak. Tek kad se ostane dovoljno dugo za muzej, Bosut i običnu gradsku ulicu, vidi se koliko različitih Vinkovaca stane na istu kartu.