Trajekt uplovljava duboko u starogradsku uvalu, ali priča mjesta ne završava na pristaništu. Oko unutrašnje luke stoje kuće, renesansni utvrđeni ljetnikovac i gradski muzej; iza njih širi se polje čije međe čuvaju mnogo stariji raspored. Ta povezanost čini Stari Grad osobitim. Otočno mjesto živi od pomorske razmjene, današnjih usluga i zemlje koja je davala hranu, vino i ulje. Grčki je osnutak dokumentiran, ali starinski raspored parcela nije isto što i grad u kojem se ništa nije promijenilo.
Faros i zemljište oko njega
Gradski povijesni pregled povezuje Stari Grad s Farosom, polisom koji su u 4. stoljeću prije Krista osnovali grčki doseljenici s Parosa. Na Hvaru su i prije njih živjele druge zajednice; dokumentirani osnutak grčkoga grada nije početak ljudskog života na otoku. Rimska Faria, srednjovjekovno naselje i luka kasnijih stoljeća mijenjali su urbani prostor. Ime Faros objašnjava ključan sloj, ali ne znači da su sve današnje kuće oko luke grčke građevine.
Najčitljiviji antički trag nalazi se izvan zbijene jezgre. UNESCO je 2008. upisao Starogradsko polje zbog geometrijske grčke parcelacije, suhozidnih međa i dugog kontinuiteta obrade, prije svega loze i masline. Njegovih približno 2400 godina odnosi se na uporabu tla i raspored zemljišta, a ne na nepromijenjene obitelji, sorte ili sve zgrade grada. Šetnja ili vožnja biciklom javnim putovima otkriva pravce, kamene zaklone i međe bolje od prolaska automobilom. Obrađene parcele treba poštovati. Gradski poziv za obnovu zapuštenih površina pokazuje da očuvanje živoga krajolika traži današnji rad, ne samo oznaku svjetske baštine.
Pjesnikova kuća i ljudi luke
U mjestu valja posjetiti Tvrdalj, utvrđeni renesansni dom književnika Petra Hektorovića. Ribnjak, vrt i natpisi pokazuju njegovu zamisao maloga svijeta s mjestom za ljude, ptice, biljke i ribe. Utvrđivanje je odgovaralo opasnostima 16. stoljeća, a unutrašnjost govori o gostoprimstvu i uzgoju. U Ribanju i ribarskom prigovaranju opisao je plovidbu s ribarima, dajući otočkim radnicima glas u književnosti. Turistička zajednica navodi posjete uglavnom od svibnja do listopada; otvorenost treba provjeriti.
Obližnji Muzej Staroga Grada u palači Biankini povezuje nalaze iz Farosa i Farije s kasnoantičkim brodolomom, pomorstvom 19. stoljeća i likovnom umjetnošću 20. stoljeća. Tako grčka povijest ne potiskuje kasnija razdoblja. Riva, crkve i park na kraju zaljeva govore o daljnjim promjenama trgovine i javnoga života. Lokalni vodič objašnjava da je park Vorba nastao nasipavanjem plitke, močvarne obale u 19. stoljeću. I mirna šetnica nastala je ljudskim radom.
Otočno gospodarstvo koje se vidi
Turizam, smještaj, restorani i nautika važni su danas, no u okolnim selima i Polju uzgajaju se grožđe i masline. Turistička zajednica upućuje prema Dolu, Rudini i Vrbanju radi susreta s proizvođačima i seoskom kuhinjom. Starogrojski paprenjok, medni kolač sa začinima, spominje se u Hektorovićevu tekstu iz 16. stoljeća. To potvrđuje starost spomena, ali ne i potpunu istovjetnost svakoga današnjeg recepta. Razgovor s vinogradarom ili maslinarom pomaže razumjeti Polje kao gospodarstvo, a ne samo kulisu.
Za drugi dan Lanterna je dostupna pješice ili biciklom uz uvalu; Turistička zajednica opisuje manji šljunčani dio i opremu. Biciklistički pravci kroz Polje ili prema Jelsi i Vrboskoj razlikuju se po duljini i usponu, pa treba odabrati primjerenu rutu iz službenoga popisa. Grad Hvar zaseban je izlet autobusom ili cestom, nije isto naselje kao Stari Grad. More, polje i luka zajedno daju potpuniji posjet.
Stanovnici i dolazak
Prvi rezultati Popisa 2021. Državnog zavoda za statistiku bilježe 1.924 stanovnika u naselju Stari Grad. Upravni Grad Stari Grad imao je 2.790 stanovnika s Dolom, Rudinom, Selcima kod Starog Grada i Vrbanjem. Nijedna brojka ne broji ljetne goste i ta se dva područja ne smiju zamijeniti.
Jadrolinija održava trajekt Split–Stari Grad i objavljuje vozni red; najavljena plovidba traje oko dva sata, ovisno o stvarnoj liniji. Turistička zajednica smješta trajektnu luku približno 1,5 kilometara od mjesta i navodi otočne autobuse prema Hvaru, Jelsi i Vrboskoj, povezane i s pristaništem. Trajektni i autobusni polazak treba provjeriti zajedno, osobito pri jednodnevnom povratku. Najbolji uvod kreće od muzeja i Tvrdalja, a završava među starim međama na kojima se odnos Farosa i zemlje još može pročitati.